Rezultati Pilot Istraživanja

Prije svega želio bih se zahvaliti sve jednoj osobi koja je ispunila upitnik. Također, posebno hvala svim osobama koji su podijelili upitnik na svom profilu. Brojni komentari koje sam dobio mnogo će mi pomoći za nastavak ovog istraživanja koje imam u planu. Hvala osobama koji su mi se lično javili sa korisnim povratnim informacijama. Hvala osobama koje su odvojili vrijeme da napišu detaljnu analizu, ovaj pažljivi čitatelj je pročitao sve jednu riječ i hvala na vremenu i mišljenju. Ukratko ću prikazati glavne rezultate ovog malog pilot istraživanja.

Istraživanja iz oblasti migracije su većinom usmjerena na zemlje dolaska emigranata i na njihovu adaptaciju u novu sredinu. Migracija je proces koji je star koliko i čovječanstvo, međutim u zavisnosti iz kojeg ugla gledamo ima pozitivne i negativne aspekte. Ovo pilot istraživanje kao glavni cilj imalo je da ispita i potencijalno konstruiše skalu koja bi mogla izmjeriti prisutnost stresa povodom intenzivnog masovnog odlaska ljudi iz jedne male zemlje, kao što je Bosna i Hercegovina.

U ovom istraživanju je ukupno učestovalo 293 osobe, od čega tri četvrtine su osobe ženskog spola. Prikupljanje podataka je isključivo obavljeno prigodnim putem preko društvenih mreža. Istraživanje namjerno nije uključilo dodatna brojna demografska pitanja, sa ciljem kako bi upitnik bio što kraći i kako bi osobe bile spremnije da ispune anketu.

Dvije petine ispitanika je izjavilo da ne želi napustiti Bosnu i Hercegovinu, jedna petina nije sigurna, dok preostali ispitanici žele da napuste zemlju u kojoj trenutno žive. 

 

Aritmetička sredina Stres Egzodus Skale – SES iznosi m = 1.33 (0-3). Sa obzirom na vrstu testa, ovo je relativno visok skor. Rezultate SESa možemo usporediti sa podskalama DASSa, Depresija (m=.92), Anksioznost (m=.72) & Stres (m=1.13).Žene imaju nešto izraženiji stres (SESž = 1.38) povodom masovnog odlaska ljudi iz zemlje u odnosu na muškarce (SESž = 1.17), međutim razlika nije statistički značajna. Kada usporedimo spremnost na odlazak iz zemlje sa spolom ispitanika, možemo jasno vidjeti da žene gotovo u svim kategorijama imaju nešto veće skorove. Osobe koje nisu sigurne povodom svog statusa, da li žele ostati ili otići iz zemlje, imaju nešto veći intenzitet stresa povodom odlaska, iako razlika nije statistički značajna sa svim kategorijama, izuzev posljednje kategorije u kojoj se nalaze osobe koje ne žele napustiti zemlju.

 

 

Prvobitni upitnik je imao 38 stavki. Faktorskom analizom utvrđeno je da postoji jedna dominantna dimenzija i upitnik je sveden na 22 ajtema. Sva pitanja koja su imala malu (r< .2) interkorelaciju ili visoku (r>.8) su izbačeni iz finalnog upitnika. Konačni upitnik također objašnjava 60% varijance, i zadovoljava sve druge parametre konstruiranje testa. Ispitanici su imali mogućnosti da predlože pitanje. U daljem toku istraživanja, data pitanja će biti uključena u novi upitnik i dodatno će se provjeriti njihova validnost.

 

Stres egzodus skala se nalazi u pozitivnoj srednjoj statističko značajnoj korelaciji sa svim skalama Depresije (r=.375**), Anksioznosti (r=.383**) & Stresa (r=.383**). Korelacija ne znači kauzalnost, međutim na osnovu rezultata možemo zaključiti da što osoba ima veći stres povodom masovnog odlaska ljudi iz zemlje, to može biti sklonija depresiji, anksioznosti i klasičnom stresu i obrnuto. Ne postoji izražena korelacija između SES i godina ispitnika, što znači da su stresu povodom odlaska iz zemlje podložni sve osobe bez obzira na godine.

ZAKLJUČAK

Ovo istraživanje je potvrdilo sve postavljene hipoteze i ponudilo brojna pitanja za dalja istraživanja na ovu temu. Činjenica da klasični stres i stres povodom odlaska ljudi iz zemlje imaju srednju korelaciju govori u prilog da se radi o jednoj posebnoj vrsti stresa kojoj su izloženi svi ljudi koji žive u Bosni i Hercegovini te da u određenoj mjeri utiče na druge oblasti života i potencijalno se može dovesti u vezu sa opštim mentalnim zdravljem svakog stanovnika ove male zemlje.

U daljem toku istraživanja bilo bi zanimljivo i značajno proširiti istraživanje na zemlje regiona (BiH/SRB/ HR). Ovo je problem sa kojim se suočavaju brojne zemlje, svako na svoj način. Dodatno bilo bi poželjno uključiti brojne druge demografske podatke kao što su: mjesto boravka (grad/selo ; blizina granice), obrazovanje, zaposlenost, iznos primanja i slično. Potreban je veći broj ispitanika (Nmin= 1000), kako bi se povećala pouzdanost brojnih parametara. Neke od skala koje bi mogli ponuditi značajne rezultate mogu biti: skala opšteg životnog zadovoljstva, skala rezilijentnost, lokus kontrole i slično. Određena pitanja iz novog upitnika bi se dodatno trebali proformulisati. Također, uključiti i ispitati validnost nekih drugih pitanja koji nisu uključeni u prvom pilot istraživanju.

Glavni rezultati ovog istraživanja su relativno zabrinjavajući. Samo istraživanje ne može riješiti ovaj kompleksan problem, međutim može dodatno skrenuti pažnju na posljedice i ponuditi preventivni plan kako zaštiti bar u određenoj mjeri psihološko blagostanje i mentalno zdravlje stanovništva koje ostaje.

Možda pravo pitanje koje trebamo postaviti jeste: “Da li je pojedinac “bolestan” u društvu & sistemu ili društvo & sistem stvara “bolesnog” pojedinca i da li se može ostati racionalan te zdrav u nemoralnom društvu poremećenih vrijednosti” !?